DOROSZLÓ címere. Bővebben a főoldal alján az ÚJDONSÁGOKBAN!!!
English version Magyar verzió
   
SELO DOROSLOVO



Naselje Doroslovo leži u severozapadnom delu Bačke. Susedna sela su: sa severne strane Stapar, sa istočne strane Bački Brestovac, sa zapadne Sonta, a sa južne strane Srpski Miletić. Selo je od Sombora udaljeno 21 km, a nalazi se na zapadnoj lesnoj terasi, na okuci nekadašnjeg Mostonge. Selo je jedno od troje sela u Zapadno-Bačkom okrugu koje su poznate po svojoj tradiciji.

2002. godina na osnovu popisa u Doroslovo živi 1981 stanovnika, 800 domaćinstava. Po veličini ova mesna zajednica spada u red srednjih mesnih zajednica na području opštine Sombor, međutim po svojoj aktivnosti bila je uvek među vodećim na području opštine Sombor.

Doroslovo se po prvi put pominje u pisanim dokumentima 1313. godine, a arheološka iskopavanja potvrđuju da su na ovom terenu bili nastanjeni ljudi i pre 2700 godina. Tvrdi se da je ovo druga postojbina Doroslova, odnosno ranije naselje Doroslovo se nalazilo na desnoj strani biv. reke Mostonge, ali zbog čestih poplava i poslednje poplave Dunava biva preseljeno na sadašnje područje. Takođe postoje tvrdnje da je Doroslovo izgorelo u jednom katastrofalnom požaru za vreme žetve da su ljudi bežali u polje ispred vatrene stihije. U to nije teško verovati jer su kuće bile pokrivene isključivo trskom, a dvorišta napunjena kamarama slame i žita.

Aprila 1752. g. Komorski administrator Redl dao je nacrt po kome Doroslovo ( Új Doroszló) treba da se naseli sa 150 mađarskih ili slovačkih porodica rimokatoličke vere. Porodice su doseljene iz županije Zale, Šomođ, Komaromi i Vaš.

U Doroslovu ima zaposlenih ukupno u društvenom sektoru oko 100 što je u odnosu na broj stanovnika veoma malo. Dok sa poljoprivredom bavi se oko 65% stanovnika, međutim iza tog pokazatelja krije se velik broj staračkih domaćinstava.

Ukupan zemljišni fond iznosi 4.126 ha od kojih je veći deo u individualnom posedu, a manji deo u društvenim sektoru. Od biljnih kultura najviše se gaji pšenica, kukuruz, šećerna repa, suncokret, soja industrijska paprika itd. Uporedno sa razvojem zemljoradnje razvijeno je i stočarstvo, ali ne u toj meri kao zemljoradnja. Najviše se gaje svinje, goveda, ovaca i koza.

Jedino društveno preduzeće je na teritoriji MZ zemljoradnička zadruga „Doroslovo“, koja je već godinama bila pod prinudnom upravom i do današnjeg dana bori se za opstanak. Takođe na teritoriji MZ posluje još nekoliko privatno poljoprivredno preduzeće, koje imaju uspešnu saradnja sa zemljoradnicima, i malih preduzeća, kako proizvođačkih tako i trgovačkih.

Ova Mesna zajednica je u proteklom periodu izgradila niz objekata društvenog standarda za istorijski gledano relativno kratko vreme i za znatno mala finansijska sredstva, na osnovu samodoprinosa ili na osnovu dobrovoljnog rada.

Najveći problem je vodovod, koji je u ovom naselju građen je još 1966. godine i to po sistemu „mikrovodovoda“. Planirana rekonstrukcija vodovoda, njegovo objedinjavanje u jedan sistem i bušenje centralnog izvorišta sa centralnim crpnim postrojenjem za sada nije moguće, zbog nedostatka finansijskog sredstava, za čega su potrebna znatna veća sredstva sa kojima ova Mesna zajednica ne raspolaže niti ima izgleda u dogledno vreme da će raspolagati.

Obrazovanje u Doroslovu počinje zajedno sa naseljavanjem ljudi u ovaj kraj. U 1963. g godine selo dobilo novu savremenu školsku zgradu. Osnovna škola je dobila ime po pesniku Petefi Šandoru. Danas u školi ima 16 odeljenja. Nastava se odvija na mađarskom jeziku, i na srpskom jeziku. U okviru školske zgrade nalazi se dečjeg vrtića.

Pre godinu dana organizovan je rad sa najmlađim uzrastom (3-5 godine), u okviru civilne organizacije Kucko. Cilj ove vrste vaspitanja je vaspitanje i navikavanje na zajednički život.

Doroslovo nije poznat samo o svojoj tradiciji, nego o Svetom Bunaru, čudotvornoj vodi gde svake godine dolazi na hiljade vernika iz cele Vojvodine. 2002. godine je selu otvoren seoski muzej, sa unutrašnjošću sa početka stoleća. Stanovnici muzej posećuju se puno ljubavi ne zaboravljajući svoju prošlost.
Trebamo istaći da u našoj MZ postoji nekoliko društava.

Mađarsko Kulturno Umetničko Društvo „Moric Žigmond“ osnovano je 1938. godine. Osnivano je sa ciljem okupljanja meštana, koji osećaju odgovornost prema očuvanju tradicija i kulture mađarskog stanovništva. U okviru KUD-a rade razne sekcije: dramska, književna, folklorna i muzička. Među sekcijama folklorna grupa je uvek bila jedna od najvažnijih i najatraktivnijih. Grupa godišnje učestvuje na 5-6 smotri i gostovanja u zemlji i inostranstvu. Jedna je od malog broja folklornih grupa u Vojvodini čiji je cilj očuvanje lokalne tradicije tj. u svom programu imaju isključivo koreografije na osnovu doroslovačkih plesova i pesama.

Kulturno umetničko društvo „Nikola Tesla“ osnovan pre desetak godina u Doroslovo. Cilj ovog društva je da neguje tradiciju i običaje svojih predaka iz Like i Banije kao i običaje naroda iz svoje okoline. Rad u KUD-a je volonterski. Trenutno rade tri folklorne sekcije (mlađi, srednji i stariji uzrast) kao i dramska sekcija.

U selu imamo Dobrovoljno vatrogasno društvo, koje je jedno od najaktivnijih društava u selu. Pozitivno u radu ovog društva je i to što pored svoje redovne preventivne delatnosti okuplja i mlade te ih kroz zabavu i razne vatrogasne vežbe upoznaju sa protivpožarnom delatnošću.

Udruženje penzionera broji više od 190 članova. Već godinama i do sada su uspešno organizovali susret članova, svake nedelje se sastaju zbog druženja (šah, kartanje, itd.)

Sportsko društvo „Mostonga“ je osnovano 1935 godine. Ima više od 63 članova, to su u većem delu fudbaleri. Cilj društva da omogući svakom zainteresovanim građaninu sela, da sem fudbala može da se bavi u okviru ovog kluba i sa ostalim sportovima (npr. stoni tenis, odbojka, košarka, rukomet itd.). Pre godinu dana su izgrađen u okviru programa „revitalizacija društva putem demokratskog delovanja“ lepa svlačionica pored fudbalskog igrališta.

Pored tih organizacije imamo organizacije žene, koje u svim prilikama učestvuju na raznim društvenim aktivnostima sela. Godinama organizuju sa uspehom izložbu ručnih radova.

Lovačko društvo broji oko 40 članova. Lovci vode brigu o zaštiti životinjskog svete u okolini sela.

 


 

CRKVA VODICE SVETE MARIJE – DOROSLOVO

Svetište sa čudotvornim izvorom Bajkut (Bajkút), sada zvano Sentkut (szent kút – sveti izvor) nalazi se blizu sela Doroslovo u Vojvodini, Srbija. Poznato je još od srednjeg veka kada je to područje pripadalo Mađarskoj. Prva kapela u čast presvete Bogorodice izgrađena je 1796. Zamenjena je novom 1809., ali nju je uništila vatra 50 godina kasnije. Treća kapela je sagrađena 1825. Ona je 1875. proširena, i nakon dogradnje dva zvonika dobila je izgled današnje crkve. Kip Device Marije je podignut 1861. godine, a u blizini izvora i pećina sa kipom Lurdske majke Božije. Crkvi je 1974. pridotat i spoljašnji oltar, koji je tada i posvećen. Umetnik Lajoš Horvat izradio je freske iza tog oltara. Ovo je najpoznatije hodočasno (pokloničko) mesto u Bačkoj. Po verovanju stanovnika tog vremen, pa i danas, Vodice (Szentkút) ima čudotvornu moć.

 


 
 
 

Prva verzija: 14.07.1999.
UPDATE: 15.08.2018.

 
hosting/sponzor: VAJDASAG.HU
Pretraživac veba!
©Webmaster: Dr. Kristian Šamu,
 
Statistika: